Zagreb, 29. siječnja 2003.
PROGRAM AKTIVNOSTI OBILJEŽAVANJA
2003. – EUROPSKE GODINE OSOBA S INVALIDITETOM ( EGOSI )
Uvod: iz međunarodnih dokumenata
Dana 3. prosinca 2001. Europska je zajednica proglasila 2003. Godinom osoba s invaliditetom. Ta odluka pruža prigodu osobama s invaliditetom diljem Europe da prava posebnih potreba stave na visoko mjesto dnevnog reda u Europi i u zemljama članicama. Preporuka je, također, da Europsku godinu proslave i države Europske ekonomske zajednice i kandidati za primanje u Europsku zajednicu. Tijekom 2003. održat će se tisuće aktivnosti i susreta. Bit će povezani Mimohodom kroz čitavu Europu, koji će, u siječnju, početi u Grčkoj, a u prosincu 2003. završiti u Italiji.
Glavni ciljevi 2003. – Europske godine osoba s invaliditetom:
- proširiti pristup invaliditetu, baziran na ljudskim pravima, širom Europskog pokreta za invaliditet kako bi se taj pokret iskoristio da bude ambasador tog pristupa u drugim organizacijama;
- stvoriti jak i ujedinjen Europski pokret za invaliditet te ga podignuti s lokalne na međunarodnu razinu
- uklopiti invaliditet u normalne tokove u svim područjima života, na svim zemljopisnim, lokalnim i međunarodnim razinama.
Preporuka je da se ciljevi moraju pretvoriti u procese, te ako ih se na kraju Europske godine osoba s invaliditetom uspije poboljšati i unaprijediti, smatrat će se da je EGOSI postigao uspjeh. A da bi se ciljevi ostvarili potrebno je osnovati odbore Europske godine.
Na prvom Europskom kongresu o osobama s invaliditetom, održanom u Madridu u ožujku 2002., donesena je tzv. Madridska deklaracija koja uključuje zakonodavstvo, političke i administrativne prijedloge za 2003. - Europsku godinu osoba sa invaliditetom.
Madridska deklaracija utvrđuje da je invaliditet pitanje ljudskih prava, s obzirom na to da osobe s invaliditetom imaju ista fundamentalna prava kao i drugi građani. Štoviše, ta socijalna grupa želi iste mogućnosti za postizanje potpune integracije u društvo (a ne milostinju). Stari pristupi, uglavnom bazirani na sažaljenju i bespomoćnosti, danas su neprihvatljivi. Deklaracija predlaže da se propiše precizno anti-diskriminacijsko zakonodavstvo koje će uzeti u obzir sva područja vezana uz invaliditet. Također treba podržavati promjene u stavu koje društvo ima prema osobama s invaliditetom. Krajnji je cilj omogućiti osobama s invaliditetom da imaju pristup redovnom zdravstvu, obrazovanju, stručnim i socijalnim uslugama, te svim drugim mogućnostima koje su dostupne osobama bez invaliditeta. Jedan od najznačajnijih načina borbe protiv socijalnog isključivanja koje doživljavaju osobe s invaliditetom, je taj da im se omogući pravo na rad.
Madridska je deklaracija postala obvezna referenca za Europsku godinu osoba s invaliditetom, 2003. Ta bi se godina trebala smatrati prigodom da se skrene pozornost na osobe s invaliditetom, njihove obitelji, njihove predstavnike i njihova udruženja. Svrha je utjecati na vlade i na stvaranje odluka koje će dovesti do jednakosti i potpune integracije. Ključni je izazov, dosegnuti korijene organizacija invalida koje bi trebalo mobilizirati za razvijanje međusobnih odnosa, te zajedničkog rada sa značajnim čimbenicima na lokalnoj razini i stvaranje lokalnog interesa za samu Europsku godinu. Preporuka je da bi se posebno trebale truditi zemlje u tranziciji. Organizacije koje se bave invaliditetom, imaju ključnu ulogu u širenju informacija o Europskoj godini. One moraju biti ambasadori Europske godine, te promotori pristupa koji je baziran na shvaćanju da je invaliditet pitanje ljudskih prava. Preporuka je da se u sve pripreme i aktivnosti uključe osobe sa invaliditetom i njihove obitelji, u skladu sa sloganom: ''Ništa se ne događa vezano uz invaliditet, bez osoba s invaliditetom''
Madridska deklaracija i Plan 22
To je dokument koji je, iako progresivan u jeziku, pisan tako da ga gotovo svaka organizacija može provesti. On je također pisan tako da ga osobe izvan područja problematike invaliditeta, mogu razumjeti. Plan 22 je HSO-ov dokument koji pruža konkretan alat za organizacije invalida i lokalne vlasti da provjere njihovu kompetentnost u provođenju UN-ovih Standardnih pravila. Članovi EDF-a preveli su ga na više jezika.
Zanimanje organizacija - Europska godina pobudila je veliko zanimanje mnogih organizacija, koje su pokazale volju da se uključe i pomognu Godinu. Neke od tih organizacija su i Konfederacija europske unije trgovaca (ETUC), Mreža europskih medija, te drugi europski NGO-i. Organizacijske jedinice Europske komisije Mladež i Edukacija također su odabrale invaliditet kao prioritet u 2003. Zanimanje su također pokazale velike organizacije kao što su npr. Microsoft i MacDonalds, te EOL. Posljednji u nizu dobih primjera socijalne kampanje koju je podržavala privatna tvrtka, bila je Međunarodna godina volontera u 2001. koju je podržavao Benetton.
Pokret osoba sa invaliditetom - Glavna aktivnost Godine, je sam pokret osoba sa invaliditetom, koji je prisutan u svima zemljama i to na svim razinama. Sam pokret jest i mora se smatrati glavnim ambasadorom Godine. Izazov je stoga dvostruk:
- povećati broj akcija;
- osigurati osnovno razumijevanje Europske godine osoba sa invaliditetom, što se treba reflektirati na sve akcije koje će se poduzeti. Potrebno je izraditi prepoznatljive slogane kao vodiče za sve akcije. Te slogane svaka zemlja mora definirati za sebe. Oni mogu biti slični, no ne neophodno i isti. Moraju biti razumljivi i lako pristupačni svima. Oni bi trebali biti korisni osobama s invaliditetom, ali i svim drugim relevantnim čimbenicima.
Predloženo je da se na razini Europe izdaju barem dvije publikacije i to: Savjetodavni dokument i Dokument o načinu provođenja kampanje. Savjetodavni dokument trebao bi se koristiti među samim osobama s invaliditetom. Trebao bi podučavati osobe s invaliditetom o njihovim posebnim pravima. Osobama s invaliditetom treba objasniti da različite vrste prepreka i barijera s kojima se svakodnevno susreću nisu normalna pojava, već neprihvatljivi oblici diskriminacije i kršenja ljudskih prava. Treba im se objasniti da se ta situacija može promijeniti, no i oni moraju biti pokretači u mijenjanju takve situacije. Osobama s invaliditetom treba objasniti da ne smiju prihvatiti takav način diskriminacije. Protiv takvih slučajeva treba poduzeti akcije, ako treba i pravne, te treba pokrenuti i medijsku kampanju za osvješćivanje javnosti. Dokument o načinu provođenja kampanje – trebao bi biti vodič u stvaranju radnog plana za Europsku godinu osoba s invaliditetom. Trebao bi dati ideje o akcijama koje bi se trebale poduzeti, ciljevima tih akcija, te kako pristupiti i utjecati na relevantne lokalne faktore koji bi trebali biti zainteresirani. Taj dokument trebao bi naglasiti značaj zajedničkog rada i formiranja partnerstva lokalnih organizacija invalida. Među ostalim dokument bi trebao:
- uputiti prijedlog vlastima o provedbi Madridske deklaracije te molbu da posvete jednu svoju sjednicu Europskoj godini osoba s invaliditetom;
- osmisliti prijedlog o načinu formiranja lokalnih radnih grupa i odbora koji će uključiti sve relevantne čimbenike u raspravi o tome kako lokalne vlasti mogu pridonijeti Godini.
- uspostaviti organizaciju obrazovnih seminara i povezivati lokalne organizacije invalida;
- povezati se s lokalnim školama kako bi istražili moguće zajedničke akcije, te obratili pozornost na politiku redovnog obrazovanja;
- ostvariti kontakt s lokalnim medijima, novinama, televizijom i radiom;
- ostvariti kontakt s drugim lokalnim organizacijama (npr: sportskim, kulturnim, potrošačkim itd.), da pomognu Europsku godinu;
- ostvariti kontakt s lokalnim muzejima, kazalištima, kinima, vezano uz njihovu dostupnost osobama s invaliditetom.
U svrhu izrade Programa aktivnosti obilježavanja Europske godina osoba s invaliditetom u Hrvatskoj je, u Vladinom Povjerenstvu za osobe s invaliditetom, 18. studenoga 2002., osnovan ODBOR ZA OBILJEŽAVANJE EUROPSKE GODINE OSOBA S INVALIDITETOM. Zadaća je Odbora da sukladno preporukama, u 2003., usvojenoj kao Godini osoba s invaliditetom, pruži prigodu osobama s invaliditetom, da se prava za ostvarenje posebnih potreba stave na vrh dnevnog reda ne samo u Europi već i u Hrvatskoj.
U tu svrhu Odbor će:
1. predložiti Vladi Republike Hrvatske, Program aktivnosti na državnoj razini kojim će se obilježavati Europska godina osoba s invaliditetom;
2. potaknuti lokalne razine na izradu lokalnih programa koji će pridonijeti poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom;
3. poticati stručne, kulturne i druge institucije, humanitarne i druge udruge da svojim aktivnostima pridonesu obilježavanju godine osoba s invaliditetom;
4. ministarstvima, državnim upravnim institucijama i organizacijama, te drugim tijelima državne uprave preporučiti čvrstu i konkretnu suradnju s Odborom u provedbi aktivnosti iz njihove nadležnosti;
5. koordinirati provedbu Programa udruga invalida na državnoj razini te pratiti provedbu na lokalnim razinama;
6. osigurati informiranost i provedbu preporuke Opće skupštine Ujedinjenih naroda i Madridske deklaracije za obilježavanje Europske godine osoba s invaliditetom;
7. pratiti primjenu provedbe nacionalnih programa u drugim državama;
8. osigurati kvalitetno medijsko praćenje s dobro osmišljenom akcijom, pri čemu je potrebno služiti se svim raspoloživim stručnim resursima u Hrvatskoj.
EGOSI će se snažno obilježavati u okviru redovnih djelatnosti udruga invalida ( oko 1500 udruga diljem Hrvatske ), a razna državna tijela, nadležna za provođenje oko 250 zakonskih propisa donesenih u korist osoba s invaliditetom, imat će prigodu pregledati i utvrditi stvarnu primjenjivost donesenih propisa. Sve aktivnosti koje se provode u Hrvatskoj moći će se prijaviti na jedno centralno mjesto u VRH, Povjerenstvo za osobe s invaliditetom, kako bi se izradio kalendar aktivnosti i sve objavilo na web-stranicama. Vladino Povjerenstvo za osobe s invaliditetom koje je osnovalo Odbor za obilježavanje planira poduzeti, na državnoj razini, desetak moguće provedivih zajedničkih aktivnosti vladinoga, nevladinog i kulturnog sektora.
PROGRAM AKTIVNOSTI NA OBILJEŽAVANJU
2003. – EUROPSKE GODINE OSOBA S INVALIDITETOM ( EGOSI )
KONKRETIZACIJA AKTIVNOSTI:
Uputiti ga Vladi i nakon usvajanja proslijediti svim saborskim odborima, svim ministarstvima, županijskim uredima za ljudska prava i udrugama, županijskim i lokalnim tijelima samouprave, gospodarstvenim i kulturnim institucijama, medijskim subjektima te sveučilištima i udrugama invalida. Svatko od njih ima obavezu proslijediti ga svojim nižim jedinicama.
Ističući slogan " O nama uvijek s nama"
Plakate je potrebno istaknuti na svim javnim mjestima, u institucijama državne uprave i samouprave, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, gospodarstva, u svim udrugama invalida – jednom riječju posvuda.
Sudionici Okruglog stola:
Ø osobe s invaliditetom - mr.sc. MIRJANA DOBRANOVIĆ i VESNA ŠKULIĆ
( moderatorce )
Ø psihološkinja - prof.dr. LJILJANA IGRIĆ ( stručna moderatorica )
Ø sociolog - prof.dr. JOSIP KREGAR
Ø liječnici - prof.dr. SLOBODAN LANG, doc.dr. MARIJA STRNAD i prim.dr. MIROSLAV POSPIŠ
Ø političar - prof.dr. ANTE SIMONIĆ
Ø novinarka - MONIKA BRADARIĆ
Cilj Okruglog stola je započeti EGOSI 2003. stručnom raspravom kojom se želi aktivirati cjelokupno hrvatsko društvo. Termin se planira u srijedu, 12. veljače 2003., u 12 sati, u multimedijskoj dvorani HAK-a, Avenija Dubrovnik 44, Zagreb.
Definirati terminologiju ( Akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za hrvatski jezik )
Sudionici Okruglog stola:
Ø Moderatorica: mr.sc. Blaženka Gogić
Ø osobe s invaliditetom: sve kategorije civilnih osoba s invaliditetom, civilni stradalnici
Domovinskog rata i vojni invalidi
Ø Ministarstvo rada i socijalne skrbi
Ø Ministarstvo branitelja
Ø ZMORH
Ø Ustavni sud Hrvatske
Ø novinarka MONIKA BRADARIĆ
Tema Foruma : Socijalno isključivanje i osobe s invaliditetom
( u čemu se isključuju osobe s invaliditetom )
Gosti: ministri u Vladi, stručnjaci socijalne politike i predstavnici udruga invalida
Cilj Foruma je:
1. Utvrditi u kojoj su mjeri nositelji izvršne vlasti svjesni diskriminacije osoba s invaliditetom kroz zakonodavstvo i njegovu provedbu u resorima zdravstva, prosvjete, gospodarstva, prometa, znanosti i socijalne politike.
2. Razmatranje socijalnog isključivanja sa stajališta socijalne politike.
U raspravi nositelja izvršne vlasti, stručnjaka za socijalnu politiku i predstavnika udruga invalida mogu se razmotriti pitanja: Treba li nam zakon o diskriminaciji ? Koji su njegovi učinci u drugim zemljama? Provedba Nacionalne strategije 2002. do 2006.
Forum dogovara s Hrvatskom televizijom. 2-4 emisije, s gostima iz različitih resora.
U Hrvatskoj je tiskana jedinstvena edukacijska slikovnica za djecu ( starije vrtićke dobi i prvih razreda osnovnoškolske dobi ) kojom se mijenja svijest prema različitosti i upućuje na način ponašanja. Slikovnicu je izdao Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida a prevedena je na engleski, francuski i njemački a u pripremi je, na talijanski i češki jezik. U pripremi je i izrada crtića što priprema ilustrator Joško Marušić te bi se i na televiziji emitirala JEDNA SLIČICA DNEVNO. Slikovnicu na engleskom poklonit ćemo svim europskim odborima za obilježavanje Europske godine osoba s invaliditetom, svim stranim ambasadama u Hrvatskoj i našim ambasadama u Europi.
Budući da je skrb o osobama s invaliditetom u Hrvatskoj u najvećem dijelu njihovih potreba dana u nadležnost sustava socijalne skrbi, a zbog zdravstvenih tegoba u sustavu zdravstva potrebno je utvrditi pristupačnost centara za socijalnu skrb i domova zdravlja osobama s faktorom otežanog kretanja, potrebno je zatražiti suradnju Ministarstva rada i socijalne skrbi i Ministarstva zdravstva da se snimi stanje objekata i izradi prijedlog mjera.
Edukacija djece i mladih – predložiti Ministarstvu prosvjete i športa, da tijekom 2003., jedan sat nastavnog programa u osmogodišnjim i srednjim školama bude predviđen za neposredni dijalog učenika s predstavnikom neke od udruga invalida, a kao prilog edukaciji mladeži o postojanju invalida među nama i njihovim pravima i specifičnim potrebama.
Javna promocija projekta GLS – govorni linux za slijepe –cilj kojega je omogućavanje slijepim osobama jedinstvenog korištenja računala te upoznavanje zajednice slijepih s modernim informacijskim tehnologijama i digitalnim metodama.
Javno promoviranje web-stranice za slijepe – www blind books –cilj kojega je omogućavanje slijepim studentima bolju informatičku pismenost kroz upotrebljavanje Interneta, lakše pribavljanje smislene literature, samostalno korištenje, jednostavniju upotrebu digitalne tehnologije i veću povezanost populacije slijepih s onima koji vide.
Već petu godinu, u listopadu tekuće godine, Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida organizira edukaciju za voditelje udruga invalida, pozivajući pritom na edukaciju sve udruge invalida u Hrvatskoj. TEME SU UVIJEK AKTUALNE I PRILAGOĐENE POTREBAMA UDRUGA (o menagmentu, pisanju programa i projekata, lobiranju, javnom zagovaranju, u godini volontera volonterskom radu, a u 2002., zbog izmjena i dopuna velikog broja propisa koji reguliraju život osoba s invaliditetom, škola je bila tematski vezana na promjene u propisima koje slijede). 2003. škola bi bila tematski vezana uz Europsku godinu osoba s invaliditetom uz međunarodno sudjelovanje predstavnika europskih odbora i organizacija invalida.
IZVODE: Članovi vinkovačke Udruge za pomoć osobama s invaliditetom, odnosno
njenog kluba «Bubamara» - 20 izvođača GLAVNE ULOGE: Ivica Anđelić, Mario
Alilović, Snježana Raguž, Kruno Nemec – drugi se izvođači pojavljuju epizodno – četiri
izvođača u invalidskim kolicima
KRATAK SADRŽAJ: Mladi Slavonac ostaje bez posla. Nakon brojnih odlazaka u Zavod za zapošljavanje dobiva posao na brodu. Za vrijeme plovidbe Odisejevim putovima doživljava brojne avanture (susreće gusare, Tarzana, Posejdona, sirene, uragan …). Nakon povratka s brojnih plovidbi gubi posao, a nit u kući nije sjajna situacija. Nenadani preokret i pismo bivšeg poslodavca donosi happy end.
PORUKA: Osobe s invaliditetom žele, na duhovit i jednostavan način, pokazati da i te kako, a možda i više nego drugi osjećaju sve probleme današnjice: nezaposlenost, privatizaciju, tajkunizaciju, sve do istančanih osjećaja prijateljstva, ljubavi, čežnje za rodnim krajem i sl.
KOSTIMI I REKVIZITI: dva kartonska broda, palma, kostimi za domoroce, Posejdna, Tarzana, gusare, sirene, mornare – sve su izradili "bubamarci".
SCENARIJ: Kristinka Matačić VODITELJ DRAMSKE SEKCIJE: prof. Mirko Velić
TRAJANJE: 40-50 minuta
Održati veliki humanitarni gala koncert potkraj godine.
Kako je od 16. – 22. rujna 2003. Europski tjedan mobilnosti, u to se vrijeme planira organizirati konvoj. Konvoj bi krenuo iz Vukovara, a sastojao bi se od jednoga, glavnog kombi-vozila i nekoliko osobnih vozila. U glavnom vozilu bi putovali sudionici konvoja koji će pratiti cijelu akciju, a u osobnim automobilu sudionici koji će se pridruživati tijekom putovanja. Kretanje konvoja kroz glavna središta Hrvatske trajalo bi 10 dana. U središtima, u kojima bi konvoj boravio organizirali bi se susreti s predstavnicima lokalnih udruga invalida i predstavnicima općinske ili županijske vlasti. Organizirali bi gostovanje na lokalnom radiju ili televiziji. S obzirom na to da osobe s invaliditetom nisu ozbiljno shvaćene kao biračko tijelo, a ovo je predizborna godina, tražilo bi se da lokalne vlasti kažu što su na svojoj razini napravile za poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u proteklom mandatu. Svi navedeni susreti i medijsko praćenje dogovorili bi se najmanje mjesec dana prije kretanja na put. Gradovima sudionicima ranije bi bio poslan odgovarajući anketni list, kako bi odgovorili na pitanja o pristupačnosti centrima za socijalnu skrb, domovima zdravlja, javnim WC-ima i drugom.
Radi stimuliranja lokalnih sredina za podizanje kvalitete života osoba s invaliditetom potrebno je organizirati natjecanje po točno utvrđenim kriterijima. Kriteriji bi se dostavili županijama i gradovima i odredilo vrijeme za prijavu. Odlukom posebno osnovane komisije izabrala bi se najbolja ili tri najbolje županije ili gradovi kojima bi Premjer Vlade RH dodijelio priznanje.
Otvoriti web stranice Odbora koja bi se povremeno reklamirala na hrvatskim Internet portalima. Na tim stranicama ažurirale bi se sve aktivnosti Odbora, nevladinih udruga te svih resornih državnih tijela, koje se odvijaju u 2003. godini u svrhu senzibilizacije javnosti, a koje bi ujedno bile i poziv zainteresiranima za uključenje. Postoji i mogućnost stvaranja mailing liste na čije adrese bi prijavljenim korisnicima pristizale informacije koje bi zatražili.
Ovim smo aktivnostima odredili i mi svoju viziju djelovanja u Europskoj godini osoba s invaliditetom 2003. na nacionalnoj razini, a kojima nastojimo i moramo djelovati na podizanju javne svijesti o pravima više od 50 milijuna Europljana s invaliditetom.
Svaki doprinos u obliku ideja, smjernica i akcija dobro je došao, a da bi se ova vizija i ostvarila, onda moramo edukacijom i osvješćivanjem potaknuti pozitivne promjene. Samo tako ćemo približiti osobe - osobama.